dr Nevena Buđevac, Učiteljski fakultet, Univerzitet u Beogradu, docent

Biografija

Nevena Buđevac rođena je 14. 3. 1982. godine u Beogradu. Studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu započela je 2001, a završila 2007. godine, sa diplomskim radom iz Razvojne psihologije na temu „Razumevanje naloga reci i pitaj: sintaksički, semantički ili pragmatski razvoj?“, pod mentorstvom doc. dr Aleksandra Baucala. Rad je dobio nagradu Fonda Katarina Marić kao najbolji diplomski rad iz psihologije u Srbiji u školskoj 2006/2007. Doktorske studije na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu upisala je 2008. Tokom 2009. i 2010. godine pohađala je školu doktorskih studija Argupolis u Švajcarskoj, koju su zajednički organizovali univerziteti u Luganu, Nojšatelu, Lozani i Amsterdamu. Od januara do marta 2011. na Univerzitetu u Geteborgu pohađala je kurs za studente doktorskih studija, pod nazivom Analyzing video recording in the learning sciencies. Doktorsku disertaciju pod nazivom Razvojni efekat simetrične vršnjačke interakcije tokom početnog ovladavanja čitalačkom pismenošću odbranila je u maju 2013. godine.

Od 2006. do 2009. godine radila je u Istraživačkoj stanici Petnica kao rukovodilac programa psihologije. U februaru 2008. godine zaposlila se na Učiteljskom fakultetu u Beogradu kao asistent (2014. izabrana je za docenta) na predmetima Pedagoška psihologija i Strategije uspešnog učenja.

Od 2005. član je Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde i sada učestvuje na projektu Ministarstva prosvete i nauke br. ON179033 – Fundamentalni kognitivni procesi i funkcije. Takođe, radila je na više projekata iz oblasti obrazovanja koje je sprovodio Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Učestvovala je na više međunarodnih konferencija sa saopštenjima iz oblasti razvojne i pedagoške psihologije. Objavila je deset radova u više časopisa (European Journal of Psychology of Education, Psihologija, Psihološka istraživanja) i zborniku Studying interaction in different contexts: A qualitative view, čiji je jedan od urednika.

Istraživačko-razvojni projekti

  • Činioci razvoja visokih nivoa čitalačke pismenosti – veštine argumentovanja u školskojnastavi. (2011). Koautor i istraživač na projektu Projekat su podržali i finansirali Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i Tim potpredsednika Vlade za implementaciju strategije za smanjenje siromaštva.
  • Školska motivacija učenika u Srbiji. (2008–2009). Istraživač na projektu Projekat je pokrenulo Ministarstvo prosvete Republike Srbije, a realizovao Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Bibliografija

Baucal A., Arcidiacono F., Buđevac N. (Eds.). (2011). Studying interaction in different contexts: A qualitative view. Belgrade: Institute of Psychology.

Baucal, A., Arcidiacono, F., Buđevac, N. (2013). "Is there an equal (amount of) juice?" Exploring the repeated question effect in conservation through conversation",  European Journal of Psychology of Education, 28, 475–495.

Buđevac N., Anđelković D. and Savić M. (2009). Children do ask, but do not know how to do asking: Epi-pragmatic vs. meta-pragmatic skill. Psihologija, 42(1), 121–138.

Buđevac N. (2011). "I'll accept, but next time you'll have to listen to me!" How seven-year-olds read together, in: Baucal A., Arcidiacono F., Buđevac N. (Eds.): Studying interaction in different contexts: A qualitative view, Belgrade: Institute of Psychology, 91–122.

Francesco A., Baucal, A., Buđevac, N. (2011). Doing qualitative research: The analysis of talk-ininteraction, in: Baucal A., Arcidiacono F., Buđevac N. (Eds.): Studying interaction in different contexts: A qualitative view; Belgrade: Institute of Psychology, 17–45.

dr Smiljana Jošić, Institut za pedagoška istraživanja, istraživač saradnik

Biografija

Smiljana Jošić završila je osnovne, master i doktorske studije psihologije na Filozofskom fakutetu u Beogradu. Odbranila je 2017. godine doktorat na temu ,,Razvoj čitalačke kompetencije kroz posredovanu vršnjačku i individualnu aktivnost’’. Prva istraživačka iskustva stekla je kao polaznik, zatim kao mlađi saradnik, a onda i kao rukovodilac seminara psihologije u Istraživačkoj stanici Petnica. U istoj instituciji danas ima status stručnog saradnika. Tokom osnovnih i master studija bila je član Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju u Beogradu kao i demonstrator na nekoliko kurseva na Odeljenju za psihologiju u Beogradu. Kao stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije bila je angažovana na projektu Instituta za psihologiju u Beogradu. Dodatno obrazovanje stekla je prilikom studijskog boravaka na Middlesex Univerzitetu u Londonu 2009. Godini. Do sada je učestvovala u nekoliko međunarodnih i nacionalnih istraživačkih projekata: Doing qualitative research, Razvionica, IEEPS-Comenius, Teaching and Learning International Survey - TALIS13 itd. Od 2013. godine član je Evropske mreže doktoranata iz sociokulturne psihologije. Dobitnik je nagrade za najbolji master rad u 2011. godini (Fond Katarina Marić) i Nagrade za doprinos razvoju i promociji društveno humanističkih nauka 2012. (Fondacija SuperSte, Erste banka). Promociju i popularizaciju psihologije ostvaruje kroz saradnju sa Festivalom nauke, Noći muzeja i Centrom za promociju nauke. Od 2012. godine Smiljana Jošić radi u Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu kao istraživač saradnik.

Istraživačko-razvojni projekti

  • Teaching and Learning International Survey - TALIS13; Zamenik savetnika za statističku obradu podataka na projektu koji se odnosi na ispitivanje nastave i učenja u osnovnoškolskom obrazovanju, od 2011.- 2014. godine. http://talissrbija.org/
  • Support Human Capital development and research – General education and human capital development (Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanju- opšte obrazovanje i razvoj ljudskog kapitala, Razvionica). Stručnjak za istraživačke materijale, od 2013-2015.godine. http://www.razvionica.edu.rs/
  • Improving educational effectiveness of primary schools – IEEPS (Unapređivanje obrazovne efikasnosti osnovnih škola), Comenius, Programa za celoživotno učenje. Istraživač saradnik, od  2013 -2016. http://www.ipisr.org.rs/page/komenijus

Bibliografija

Jošić, S., Džinović, V. & Ćirović, I. (2014). Teachers’ perceptions of factors impeding school improvement in Serbia. Psihologija, 47(2), ppt.231-247.

Jošić, S., Buđevac, N. & Baucal, A. (2012). Uloga vršnjačke interakcije u donošenju odluka desetogodišnjaka. Psihološka istraživanja 15(2), 185-207.

Šefer, J., Radišić, J. &Jošić, S. (2012):Istraživački rad i rešavanje problema kao podsticaj stvaralaštva, inicijative i saradnje u nastavi. U (ur. Šefer, J., Radišić, J.) Saradnja, stvaralaštvo i inicijativa u školi. Institut za pedagoška istraživanja, Beograd, str. 243-266.

Jošić, S. (2011). How group decision making decreases risk taking in 10 years old
children. In Studying interaction in different contexts: A qualitative view (Eds. Baucal, A., Arcidiacono F. & Buđevac, N.) Institute for Psychology, Belgrade, ppt. 123-153.

Ćirović, I., Jošić, S. & Žeželj, I. (2011). Primena testa implicitnih asocijacija za merenje implicitnih predrasuda kod dece. Suvremena psihologija 14 (2), Naklada Slap, Zagreb, str. 171-182.

Post-doktorand Jelena Radišić, Department of Teacher Education and School Research, Faculty of Educational Sciences, University of Oslo

Biografija

Jelena Radišić je post-doktorand na Department of Teacher Education and School Research, Faculty of Educational Sciences, University of Oslo. U prethodnom periodu je radila kao naučni saradnik na Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu. Iskustvo u oblasti obrazovanja stekla je i kao nastavnik u nekoliko srednjih škola i nevladinim organizacijama koje se bave obrazovanjem, te većem broju projekata (npr. „Od podsticanja inicijative, saradnje i stvaralaštva u obrazovanju do novih uloga i identiteta u društvu“ Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja; “Školska motivacija učenika u Srbiji” Ministarstva prosvete; “Program podrške razvoju istraživačkih kadrova iz oblasti društvenih nauka - sekundarne analize podataka dobijenih kroz istraživanje PISA“ uz podršku Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva; „Capacity Development of Young Researchers in Qualitative Analysis of Social Interaction” i “Škola bez nasilja” Instituta za psihologiju; „RANON – Razgovori nastavnika o nastavnicima” Centra za obrazovne politike; “Basic Education Quality Assurance Systems in South Eastern Europe: What Works in Our Region?” Sociatatea Academica din Romania).

U svom istraživačkom radu bavila se sledećim temama: nastavnička uverenja i prakse i njihov uticaj na učenje učenika, koje karakteristike učenika, nastavnika i škola utiču na obrazovna postignuća učenika; procena kvaliteta i efikasnosti obrazovnog sistema (sekundarne analize PISA i TIMSS rezultata); motivacija za školsko učenje; anksioznost učenika u vezi sa učenjem matematike; podsticanje kreativnosti u nastavnom procesu, razvoj rane pismenosti. U svom radu primenjuje kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju.

Jelena Radišić je diplomirala i magistrirala na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta (Univerzitet u Beogradu). U maju 2013. godine odbranila je i doktorskku tezu na istom Univerzitetu. Jedan deo programa u okviru doktorskih studija pohađala je na Doctoral School in Educational Sciences: Learning, Interaction and Schooling (DSES-LEARN), University of Gothenburg. Dobitnik je dve istraživačke stipendije koje dodeljuje Educational Support program (ESP), Open Society Institute i stipendije za mlade istraživače European Educational Research Association (EERA). Jelena Radišić je takođe član International Society for Cultural and Activity Research (ISCAR) i European Association for Research on Learning and Instruction (EARLI).

Koordinator je sekcije za mlade istraživače u okviru SIG 10 EARLI i pomoćnik urednika European Journal of Psychology of Education.

Istraživačko-razvojni projekti

  • Od podsticanja inicijative, saradnje i stvaralaštva u obrazovanju do novih uloga i identiteta u društvu, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (2011 – 2016)  - istraživač http://www.ipisr.org.rs/page/Podsticanje_inicijative_saradnje_i_stvarala%C5%A1tva
  • Support Human Capital Development and Research - General Education and Human Capital Development (EuropeAid/131556/C/SER/RS) (2012-2015) - stručnjak za primenjena istraživanja i povezivanje obrazovnih istraživanja prakse i politike http://www.razvionica.edu.rs/
  • Advancing teacher professionalism for inclusive, quality and relevant education (ATEPIE), Centar za obrazovne politikei Education Support Program of Open Society Foundations (2012-2013) - istraživač http://atepie.cep.edu.rs/atepie/o-projektu

Bibliografija

Radišić, J. & Jošić, S. (2015). Challenges, obstacles and outcomes of applying inquiry method in primary school mathematics: example of an experienced teacher, Teaching Innovations, 28 (3), 99-115.

Kovač Cerović, T., Radišić, J. & Dejan Stanković (2015). Bridging the Gap between Teachers’ Initial Education and Induction through Student Teachers’ School Practice: Case Study of Serbia. Croatian Journal of Education, Vol.17; Sp.Ed.No.2/2015, 43-70.

Radišić, J., Videnović, M., & Baucal, A. (2015). Math Anxiety – Contributing School and Individual Level Factors. European Journal of Psychology of Education30(1), 1-20.

Radišić, J. & Baucal, A. (2015). Portret nastavnika matematike u srednjoj školi:kritička analiza dominantne prakse. Primenjena psihologija, 8(1), 25-46.

Radišić, J., Baucal, A. & Videnović, M. (2014). Unfolding the assessment process in a whole class mathematics setting. Psihološka istraživanja, 17(2), 137-158.